Još od davne 2015., kada je Garmin od stanovite firme iKubu otkupio patente i tehnologiju za biciklistički radar i proizveo svoj prvi model, RTL500, ova vrsta uređaja brzo dobiva na popularnosti među biciklistima koji se za svoje mjesto na prometnicama bore s bržima i jačima od sebe – automobilima. Koristeći napredne senzore, radari prepoznaju nadolazeća vozila te šalju informacije na kompatibilno biciklističko računalo ili telefon, koje vizualnim i/ili zvučnim signalima upozorava biciklista kako bi se mogao pripremiti i pravovremeno reagirati.
Kako rade radari za bicikle?
Pojednostavljeno, radari šalju mikrovalove u okolinu i prate kako se ti valovi odbijaju od drugih predmeta, te vrijeme potrebno da se ti valove vrate natrag u odašiljač. Ukoliko se to vrijeme sve više smanjuje, radar detektira nadolazeće vozilo, ili čak i više njih, i temeljem varijacija u vremenu povratka valova računa mu brzinu i udaljenost, te o tome obavještava biciklista. To je to. Ništa više ni manje od toga. Tako jednostavno, a opet tako korisno.
Najveća prednost radara svakako je povećanje sigurnosti u prometu za bicikliste jer im daje mogućnost da “vide” iza sebe, bez okretanja. Čak i u relativno lošim uvjetima (zavoji, noć, kiša, itd), radari su gotovo nepogrešivi kod prepoznavanja nadolazećeg prometa. Sve to dovodi do vožnje s manje stresa i manje brige za vlastitu sigurnost na cesti.
Osim sigurnosti za samog biciklista, radari imaju prednosti i za automobile. Primjerice, većina radara će promijeniti intenzitet svjetla ili brzinu treptanja ukoliko prepozna nadolazeće vozilo, što automatski poboljšava vidljivost biciklista u očima vozača automobila. Nadalje, većina biciklista će, kad dobije informaciju o nadolazećem automobilu, nekako nagonski okrenuti glavu i pogledati otraga. Na ovaj način vozač automobila postaje svjestan da je primijećen, i manje je u strahu od ponekad nepredvidljivih pokreta biciklista.
Spomenimo i neke nedostake
Najveći minus biciklističkih radara je cijena. Čak i najjeftiniji modeli kreću od nekih 100-tinjak € (ako ih se ne nađe na posebnim ponudama i akcijama), dok najskuplji model, Garmin
Varia RCT715, koji uz radar i svjetlo ima ugrađenu i kameru za snimanje prometa, košta nemalih 400€.
Drugi potencijalni minus je ograničavajući faktor kapaciteta i trajanja baterije. Iako je kroz postavke uređaja moguće kontrolirati na koji način će radar raditi i koliko će baterije trošiti, sama činjenica da postoji trenutak kada će se isključiti nije pretjerano primamljiva. No, čak i oni najslabiji izdržat će minimalno 4 sata što bi velikoj većini biciklista trebalo biti dovoljno.
Sljedeće na listi eventualnih minusa su lažni rezultati. Tzv False-positive i nije toliki problem (upozorenje na nepostojeći automobil), no obrnuta situacija, gdje nas radar potencijalno NE upozorava na automobil koji dolazi, svakako to može biti. Srećom, ovakve situacije, iako moguće, prilično su rijetke.
Spomenimo na kraju i nekoliko proizvođača i konkretnih modela.
Garmin u aktualnoj ponudi ima modele pod slijedećim šiframa:
- RVR315 – samo radar, bez ugrađenog svjetla
- RTL515 (ili RTL516, za njemačko tržište po StVZO regulativi koja ne dozvoljava bljeskalice, već samo trajno upaljena svjetla)
- eRTL615 (ili StVZO model eRTL 616) – za e-bicikle
- RCT715 (ili StVZO model RCT716) sa ugrađenom kamerom
Svi ostali trenutni proizvođači u ponudi imaju samo po jedan model.
- Bryton – Gardia R300L
- Magene – L508
- iGPSport – SR30
- Tutuloo – W100
- Cycplus – L7
- Trek – CarBack
Radari za bicikle nude značajnu prednost u pogledu sigurnosti, posebno za bicikliste koji redovno voze prometnim cestama. Biti svjestan prometa iza sebe bez potrebe za stalnim okretanjem donosi benefite koji uvelike nadmašuju gore navedene nedostatke. Ako ćete ozbiljno investirati u neki komad biciklističke opreme, radar bi svakako trebao biti visoko na listi prioriteta.
